Centar za informisanje i profesionalno savjetovanje

Centri za informisanje i profesionalno savjetovanje nalaze se u sklopu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Uloga CIPS-ova je pružanje informacija i savjetodavnih usluga vezanih za razvoj karijere.

Ukoliko posjetite neki od Zavodovih osam Centara za informisanje i profesionalno savjetovanje možete dobiti:

  • informacije o mogućnostima zapošljavanja, stanju na tržištu rada i potencijalnim poslodavcima
  • informacije o obrazovnim programima za srednje škole i zahtjevima za upis
  • informacije o zanimanjima i njihovim zahtjevima, kao i usklađenosti ličnih karaktesistika sa tim zahtjevima
  • informacije o učeničkim i studentskim domovima
  • informacije o mogućnostima obrazovanja, stipendiranja, zapošljavanja
  • stručnu pomoć u izradi molbe i radne biografije
  • stručnu pomoć kroz profesionalno savjetovanje
  • procjenu ličnih i profesionalnih karakteristika, kao što su interesovanja, potrebe, sposobnosti i vještine
  • i druge usluge relevantne za donošenje odluka o daljem razvoju karijere

Cips je otvoren za sve osobe koji se bave pitanjima karijernog razvoja, a naročito:

  • Budućim srednjoškolcima koji imaju dileme oko odabira škole
  • Budućim studentima koji imaju dileme oko odabira fakulteta
  • Nezaposlenim koji se pripremaju za zapošljavanje
  • Nezaposlenim s faktorom otežane zapošljivosti
  • Zaposlenim koji traže promjenu zaposljenja
  • Svima koji žele saznati u kojim zanimanjima imaju najviše šansi da budu uspješni
  • Svima koji žele izabrati alternativno zanimanje
  • Svima koji nijesu sigurni u svoj izbor zanimanja

Većina mladih ljudi smatra da je vrlo uspješna u predstavljanju i da je to vještina koja se podrazumijeva. A upravo je suprotno, vještina vođenja razgovora sa poslodavcem je vještina koja se uči, i koja se najbolje uči kroz izlaganje datoj situaciji.

Uradite mali eksperiment: stanite ispred ogledala i pokušajte da govorite o svojim znanjima, vještinama i profesionalnim kompetencijama 15 minuta….ili, pokušajte odmah da navedete 10 svojih pozitivnih osobina koje mogu da Vas preporuče za zapošljavanje…Ako Vam to baš i ne ide od ruke trebali bi malo više vremena da posvetite pripremi razgovora sa poslodavcem, tj. da uvježbate način predstavljanja poslodavcu.

Cilj svakog razgovora sa poslodavcem je da Vas on zapamti, da na njega ostavite pozitivan utisak tj. da sebe predstavite najbolje što možete. To baš i nije tako jednostavno s obzirom na to da sam kontekst razgovora sa poslodavcem može biti veoma raznolik. Dakle, morate biti spremni na sve moguće situacije, od one u kojoj razgovarate sa vlasnikom firme u njegovoj kancelariji, vrlo neformalno, do vrlo formalizovane situacije kada je pred Vama stručna komisija od najmanje troje ljudi, vrlo strogih, koji Vam kažu da imate tri minuta da se predstavite.

Morate biti fokusirani i konkretni da biste svoje znanja, vještine i sposobnosti adaptirali potrebama firme tj. radnog mjesta za koje konkurišete.

Tokom ozbiljnih selekcija za posao možete biti u sitauciji da Vam poslodavci postavljaju „trik“ pitanja tipa – „Postavite sebi pitanje i odgovorite“, „Kada bi neko pisao priču o Vašem životu koji bi bio naslov te priče“, „Da ste super heroj, koje bi bile Vaše specijalne moći“ i sl. Pored toga, ako prisustvujete situacionom intervjuu možete da očekujete da će Vam biti postavljena konkretna problemska situacija i da će se od vas tražiti rješenje. Tada je važno da dobro promislite i čak ako i ne znate kako da riješite konkretan problem da otvorite opcije, ponudite nekolike mogućnosti rješenja da bi poslodavac shvatio da široko razmišljate.

U razgovoru sa poslodavcem izbjegavajte izraze „nikada nijesam radio“, „nemam iskustva“, „ne znam“, pogotovo ako nakon tih izraza ne date dodatno objašnjenje. Podrazumijeva se da, na primjer, pripravnici nemaju iskustva u struci, ali ako to dopune pričom o tome na osnovu čega misle da bi bili dobri u konkretnom poslu, na koji način su do sada obavljali praksu, sa kojim sličnim teorijskim znanjima su se susrijetali tokom školovanja, kako prepoznaju da bi rad u struci bio koristan za njih i odgovarao njihovim sklonostima, zašto misle da bi baš u toj firmi mogli da steknu potrebna znanja… poslodavac će čak i zaboraviti da ste rekli da nemate isksutva u struci.

Uvijek je dobro pokazati i da znate o poslovanju konkretne firme, da ste pratili njihov razvoj, da poznajete strategiju preduzeća te da možda date neki Vaš lični stav o tome kako Vi vidite budućnost firme. Podrazumijeva se, da ste sve ove informacije prethodno podrobno sakupili i provjerili i naravno da je kontekst razgovora sa poslodavcem takav da Vi možete to da kažete.

Kada ste se uspješno predstavili poslodavcu, budite otvoreni i da sami postavite pitanja koja će Vam pomoći da se bolje orjentišete i da dodatno podstaknete dinamiku razgovora. Na primjer, šta očekujete od svojih zaposlenih; koje su zajedničke osobine Vaših najboljih radnika; šta čini Vašu kompaniju uspješnom; i sl. Na samom kraju možete da pitate i kada da očekujete povratnu informaciju od poslodavca, na koji način ćete biti obaviješteni o ishodu razgovora i sl.

U svakom slučaju, što prije počnete da razgovarate sa poslodavcima, prije ćete uvježbati vještinu vođenja razgovora. Tokom svakog razgovora možete da saznate mnogo toga o sebi, da razvijete svoje osobine ličnosti i sposobnosti, te da osnažite svoje samopouzdanje. Sve je pitanje Vaše percepcije, svaki razgovor sa poslodavcem, pa čak i onaj koji za krajnji rezultat nema zapošljavanje, može da znači još jedan novi kontakt u Vašoj socijalnoj mreži, novo iskustvo, još jednu savladanu prepreku u procesu traženja zaposlenja.

Izbor zanimanja se često naziva i izbor „životnog puta“. Sam proces donošenja odluke nije kratkotrajan ni jednostavan i odvija se u više faza, kroz profesionalno informisanje, savjetovanje i usmjeravanje. To je proces u koji se treba na vrijeme uključiti i ozbiljno ga shvatiti. To je odluka, koja nije samo izbor onoga što ćete raditi i čime ćete se baviti narednih nekoliko godina. To je izbor zanimanja, kojim ćete se vjerovatno baviti cijelog života.

Na izbor zanimanja uticaj imaju škola, roditelji, vršnjaci i trendovi u društvu. Stoga je potrebno dobro procijeniti svoje sposobnosti, interesovanja i vrijednosti i uskladiti ih sa željama i stanjem na tržištu rada.

Greške pri izboru škole nisu rijetke, ali istraživanja pokazuju da mnogi ljudi uspijevaju u okviru svog zanimanja pronaći ili se izboriti za poslove koji im više odgovaraju i koji su srodni njihovom izboru. To naravno iziskuje dodatno ulaganje truda, energije i finansija. Da se ne bi doveli u takvu situaciju važno je znati koje su to najčešće greške i koliki je uticaj spoljnih faktora na vaš izbor.

Upis u najbližu školu

Zgodno je kada je škola blizu kuće, ali to ne treba da bude presudno prilikom izbora. Postoje mnogo važniji razlozi za izbor škole i zanimanja.

Upis u školu u koju idu najbolji prijatelji!

Mladima se interesovanja mijenjaju tako da se može desiti da se u novoj školi i ne budu toliko družili sa starim društvom. Stvaraju se nova prijateljstva. A i raniji prijatelji ne mogu uticati da se bude potpuno zadovoljan u pogrešno odabranoj školi.

Upis u školu koja je „popularna“

Iako je tačno da su u jednom trenutku neke škole i zanimanja poželjnija od drugih, popularnost je prolazna i diskutabilna. Popularnost govori o mišljenju većine, često nerealnom, stoga razmislite. Da li je to izbor za svakog pojedinca, za Vas i Vaše sposobnosti?

Upis u školu koju su odabrali roditelji

Roditelji su birali zanimanje u doba kada su drugi trendovi bili zastupljeni na tržištu rada. Oni su svakako tu da pruže podršku, ali ne i da donesu odluku umjesto osobe koja će se baviti izabranim zanimanjem. Izbor srednje škole i fakulteta je dobar momenat da pokažete da ste zreli, da racionalno procijenjujete sopstvene mogućnosti i želje i da napravite svoj izbor.

Upis se bilo gdje zbog slabog uspjeha

Čak i sa slabijim školskim uspjehom postoji mogućnost izbora, jer sigurno je da postoje oblasti rada koje više odgovaraju Vašim sposobnostima.

Upis u školu koja će kasnije usmjeriti na željeno zanimanje

Ne bi trebalo zaboraviti da svaka osoba u sebi nosi više sposobnosti i samim tim je spektar postojećih zanimanja veći. Jedno zanimanje nikako nije jedino u kojem osoba može biti uspješna, a pravi izbor upravo nalaže razmišljanje o alternativnom izboru.

Upis da bi se pokazalo okolini „da se može“

Treba li provesti jedan veliki i važan dio života u dokazivanju bilo kome i bilo čega? Najčešće to znači izabrati zanimanje koje traži ulaganje više truda i energije za razvoj neke sposobnosti koje toj osobi nisu jača strana.

Upis bilo koje škole ili fakulteta, jer osobi sve mi ide od ruke

Da bi se uspješno radilo, osim sposobnosti, znanja, vještina i radne discipline, mora postojati i živo interesovanje i stalno usavršavanje onoga što se radi. Važno je da se voli posao koji se radi, da bi osoba bila zadovoljna i učinak rada bio veći. Teško je da nekoga svi školski predmeti ili oblasti rada interesuju jednako.

Znajući da se greške mogu dogoditi iz navedenih razloga ili zbog nedovoljne informisanosti o zanimanjima, odgovarajućim poslovima, ili sopstvenim kapacitetima, na dobrom ste putu da ih izbjegnete. Stoga krenite samouvjereno i hrabro, da pravite listu svojih želja, mogućnosti i koraka koji vas vode ka ispunjenju cilja- do realnog i željenog izbora zanimanja .

Savremeni svijet se nalazi u procesu tranzicije iz industrijske ere u informaciono-komunikacionu eru. Takvo novo društvo, nastalo kao posledica tehnološkog razvoja, globalizacije, mogućnosti rada od kuće, promjene uloge polova, mobilnosti radne snage, širenja uslužnih i informativnih zanimanja, traži i nove kompetencije i učenja za zapošljavanje, sposobnost da se odgovori na promijenjene zahtjeve radnih mjesta i razvijanje adaptivne sposobnosti u skladu sa zahtjevima tržišta rada.

Mada postoji više različitih definicija i tumačenja pojma kompetencija, svima njima se može naći zajednički imenitelj u konstataciji, da je kompetencija temeljna karakteristika osobe, koja rezultira efikasnim ili superiornim obavljanjem posla, a može biti osobina, motiv, vještina, aspekt slike o sebi ili socijalne uloge, ili korpus znanja koja ona koristi.

Ključna znanja, vještine i kompetencije na tržištu rada koje vode ka zapošljavanju i zadržavanju posla, obuhvataju čitav spektar osobina:

  • intelektualnu sposobnost
  • komunikacijsku i jezičku kompetenciju
  • informaciono-tehničku kompetenciju
  • otvoranost za promene
  • prilagodljivost
  • poslovna i preduzetnička znanja
  • samostalnost
  • ličnu odgovornost
  • kreativnost
  • inventivnost
  • sposobnost timskog rada
  • spremnost za preuzimanje odgovornosti
  • fleksibilnost
  • cjeloživotno učenje
  • kritičko mišljenje
  • vještinu donošenja odluka
  • vrijednosne orijentacije

Da bi adekvatno razvili i ojačali svoje profesionalne kapacitete, moramo s jedne strane razumjeti principe i pravila savremenog tržišta rada, a s druge strane jasno definisati ključne kompetencije, sposobnosti i vještine potrebne za određena zanimanja.

Razvoj kompetencija potrebnih za tržište rada je proces kojim procjenjujete sebe, određujete šta želite da postignete, i u skladu sa time definišete rješenja kojima ćete ostvariti postavljene ciljeve.

Uspjeh u karijeri ne zavisi samo od ličnih sklonosti i potencijala, već i spoznaje sopstvenih vrlina i nedostataka naspram okruženja u kome se nalazimo. Da bi napravili kvalitetnu i valjanu procjenu sopstvenih kapaciteta, možemo korititi SWOT analizu, koja predstavlja neku vrstu alata za strateško planiranje. Naziv potiče od početnih slova engleskih reči Strengths (Snage), Weaknesses (Slabosti), Opportunities (Prilike) i Threats (Prijetnje). SWOT analiza započinje postavjanjem cilja, identifikacijom spoljašnjih i unutrašnjih faktora pogodnih ili nepogodnih za ostvarenje cilja i na kraju pravljenjem plana akcije.

–Prvi korak je identifikovati i postaviti ciljeve, iskristalisati viziju razvoja kompetencija, jer samo tako imamo osjećaj za pravac i svrhu i ostajemo fokusirani. Svima nam je vjerovatno poznata dilema Alise, glavne junakinje romana “Alisa u zemlji čuda”, koja pita mačka kojim putem da krene, a mačak joj odgovara da to zavisi od toga gde želi da stigne! Koliko je samo istinita ova metafora i koliko ljudi danas razmišlja kao Alisa? Često ne možemo da uočimo jasno svoju životnu viziju kad su nam vidici zamućeni. Smisao postavke cilja jeste određivanje slike postignuća u životu, određivanje onoga što želimo da postignemo, ustanovljavanje slike realnosti, anticipiranje mogućih rješenja i identifikacija resursa kojima raspolažemo.

–Drugi korak je nabrajanje i izlistavanje svojih prednosti, slabosti, mogućnosti i eventualnih prijetnji.

  • prednosti: koje lične vještine i talenti će mi pomoći da ostvarim cilj; šta je ono što me čini posebnim; koji su mi resursi na raspolaganju; u čemu sam stvarno dobar; na koga mogu računati kao na podršku za ostvarenje cilja
  • slabosti: šta ne radim dobro; u kojim oblastima mi treba poboljšanje; koji su mi dosadašnji neuspjesi; koje su mi vještine, talenti i sposobnosti potrebni da bih ostvario cilj, a ja ih ne posjedujem; da li postoje resursi koji su mi na raspolaganju za ostvarenje cilja
  • mogućnosti: koji spoljni faktori mogu pozitivno uticati na ostvarenje cilja; koje aktivnosti će mi pomoći da budem uspješniji; kako mogu da iskoristim svoje prednosti; da li neke faktore u okruženju mogu iskoristiti u svoju korist
  • prijetnje: koji se rizici mogu pojaviti na putu ostvarenja cilja; koji faktori iz okruženja mogu negativno da utiču na mene; ko je i kakva je moja konkurencija; da li u okruženju postoje faktori koji mogu negativno da utiču na moje samopouzdanje;

Treći, finalni korak je pravljenje akcionaog plana, načina i pravca djelovanja, sa ciljem razvoja kompetencija, potrebnih za tržište rada. Plan treba da sadrži definisane kratkoročne, srednjeročne i dugoročne ciljeve. Kako razvoj nije statičan i pošto je pod stalnim uticajem promjena koje dolaze iz okruženja, zahtijeva praćenje, rezimiranje realizovanog, ali i eventualno revidiranje, preformulisanje i korigovanje. Plan profesionalnog razvoja i razvoja profesionalnih kompetencija uključuje osmišljavanje akcija koje su orijentisane ka poboljšanju samosvijesti, razvoju sopstvenih mogućnosti, izgradnji mogućnosti zapošljavanja ili poboljšanja životnog stila i kvaliteta života.

U saradnji sa Karijernim centrom Univerziteta Crne Gore, Zavod za zapošljavanje u ponedjeljak 29. februara realizovao je radionicu “Predstavi se poslodavcu” za dvije grupe studenata. Cilj radionice bio je da se učesnicima približi tržište rada, kako bi se što bolje pripremili na izazove koje nosi aktivno traženje zaposlenja. Namjera nam je takođe bila da učesnici shvate da je diploma visokog obrazovanja samo karta za ulazak na tržišnu utakmicu i da su tržištu potrebne i osobine, znanja i vještine stečene mimo obrazovnog sistema.

Ovom prilikom smo se potrudili da dobiju saznanja i korisne smjernice kako da sebe najbolje predstave budućim poslodavcima.

Kroz radioničarski tip rada, koji uključuje mnogo interakcije, podstaknuti su na razmišljanje o sopstvenim vrijednostima, željama i sposobnostima, kao i o potrebama poslodavaca, kako bi se lakše orijentisali na tržištu i na njemu pronašli sopstveno mjesto koje bi im omogućavalo karijerni i lični rast i razvoj. Dio atmosfere možete pogledati na fotografijama.

U okviru projekta Dani karijere, 14. aprila u poslovnom centru The Capital Plaza, Zavod za zapošljavanje je u saradnji sa Karijernim centrom Univerziteta Crne Gore realizovao  radionicu “Koraci ličnog razvoja”. Cilj radionice bio je da se učesnicima približi tržište rada, kako bi se što bolje pripremili na izazove koje nosi aktivno traženje zaposlenja. Ovom prilikom smo se potrudili da razmisle o ulogama koje preferiraju u timskom radu i ličnim osobinama koje posjeduju, kako bi iste iskoristili u svijetu rada.

Kroz radionicu, koja je uključivala mnogo interakcije, podstaknuti su na razmišljanje o sopstvenim vrijednostima, željama i sposobnostima, kao i o potrebama poslodavaca, kako bi se lakše orijentisali na tržištu i na njemu pronašli sopstveno mjesto koje bi im omogućavalo karijerni i lični rast i razvoj. Na fotografijama možete pogledati dio atmosfere sa radionice.

CIPS Podgorica
Adesa: Novaka Miloševa 6/1,
81000, Podgorica,
Tel: +382 (0)20 406 891,
Tel/Fax:+382 (0)20 406 838,
E-mail: cips.podgorica@zzzcg.me

CIPS Bijelo Polje
Adresa: Tomaša Žižica bb
84000, Bijelo Polje
Tel/Fax:+382 (0)50 430 071
Tel: +382 (0)50 432 623
E-mail: cips.bijelopolje@zzzcg.me

CIPS Bar
Adresa: Jovana Tomaševica 33,
85000 Bar,
Tel. +382 (0)30 311 463
Tel/Fax:+382 (30) 311 367
E-mail: cips.bar@zzzcg.me

CIPS Pljevlja
Adresa: Tanasija Pejatovica br.2
84210, Pljevlja
Tel: +382(0)52 356 742
Tel/Fax:+382 (0)52 356 741
E-mail: cips.pljevlja@zzzcg.me

CIPS Berane
Adresa: 29 novembar br.56
51000, Berane
Tel: +382 (0)51 236 569
Tel/Fax:+382 (0)51 231 313,
E-mail: cips.berane@zzzcg.me

CIPS Mojkovac
Adresa: Filipa Žurica bb
84205, Mojkovac
Tel: +382 (0)50 472 908
Tel/Fax:+382 (0)50 470 051
E-mail: cips.mojkovac@zzzcg.me

CIPS Nikšic
Adresa: Lazara Sočice br.4
81400, Nikšic
Tel: +382 (0)40 214 162
Tel/Fax:+382 (0)40 214 161
E-mail: cips.niksic@zzzcg.me

CIPS Herceg Novi
Adresa: Partizanskih majki br.4
85340, Herceg Novi
Tel: +382 (0)31 325 253
Tel/Fax:+382 (0)31 324 451
E-mail: cips.hercegnovi@zzzcg.me