Partijska pripadnost nece biti uslov za zaposlenje

26/06/2017

Dan, Drustvo, 25. jun 2017.

Zavod za zapošljavanje planira da posreduje za oko 10.000 nezaposlenih za rad u sezoni, kazao je Mustafic. Od svih zaposlenih u biroima rada zahtijevacu da djeluju po propisanim procedurama prema svim korisnicima usluga, bez obzira na to koje su partijske, nacionalne ili neke druge pripadnosti, porucio je direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) Suljo Mustafic. On je u intervjuu za “Dan” konstatovao da je moguce da Zavod nije dovoljno proaktivno djelovao i uvezao se sa poslodavcima, naglašavajuci da se sezonsko zapošljavanje ne animira u ovom periodu godine, nego mnogo ranije. Mustafic je istakao da su ZZZ potrebne svježe snage.


*Na koji nacin planirate da riješite problem nezaposlenosti u Crnoj Gori? Koje kategorije nezaposlenih ce Vam biti u fokusu?
Tržište rada Crne Gore karakteriše nekoliko izazova. Pored nezaposlenosti visokoškolaca i mladih, strukturna je neusklaðenost tržišta rada, regionalna neusklaðenost, dugorocna nezaposlenost, zapošljavanje stranaca… Prema svim izazovima Zavod se odnosi krajnje odgovorno i u skladu sa svojim mogucnostima, prije svega finansijskim, utice na njihovo ublažavanje i rješavanje.
Nezaposlenost je kompleksan problem i on prije svega zavisi od obima i dinamike privrednih aktivnosti, sa jedne, vrste zanimanja, kvaliteta znanja i vještina koje izlaze iz procesa obrazovanja, sa druge strane. Usklaðenost ovih aktivnosti najveci je izazov za svako društvo. Zavod realizuje mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene na aktivno traženje zaposlenja, razvoj preduzetništva, cjeloživotno ucenje, obrazovanje odraslih, zapošljavanje teže zapošljivih grupa graðana, prije svega lica sa invaliditetom, Roma, žrtava nasilja, djece bez roditeljskog staranja, samohranih roditelja…

* Tržište rada i samim tim potražnja za poslovima najslabiji su na sjeveru. Da li ste razmišljali o mehanizmima
koji bi doveli do promjene tog stanja?
Sjever ce posebno biti u fokusu, s obzirom na zaostajanje u regionalnom razvoju, siromaštvo i odliv stanovništva. Šansu vidimo u valorizaciji znacajnih potencijala regije za poljoprivredu, drvopreradu i razvoj turizma.
Preduzetništvo, privatni biznis jesu prilika da povecamo zaposlenost u svim opštinama, ne samo na sjeveru Crne Gore. Potrebna je sinergija citavog sistema, svih opština, Zavoda za zapošljavanje i državnih institucija kako bi pružili što snažniju podršku mladim, visokoškolcima, ženama u otpocinjanju sopstvenog biznisa. Zajednicki cemo nastupati sa Investiciono-razvojnim fondom (IRF) na animaciji kreditnog otvaranja novih radnih mjesta. Zavod ima infrastrukturu po svim opštinama za tu logistiku, a kod IRF-a su povoljne kreditne linije.

*Da li cete provjeravati zalaganja i kapacitete službi biroa rada u pravcu smanjenja nezaposlenosti? Graðani se cesto žale na pasivnost zaposlenih u biroima rada na sjeveru kada se raspituju i traže informacije o zaposlenju, posebno za vrijeme sezone. Da li imate nacin da provjerite njihovu efikasnost?
Djelatnost Zavoda je kompleksna i zahtjevna. Kompletan sistem mora biti dostupan graðanima. Ne bih govorio  o pasivnosti službenika, ali moram naglasiti da su u prethodnom periodu bili optereceni i, ne njihovom voljom, udaljeni od osnovne djelatnosti. Primjena nekoliko zakona nametnula im je radne obaveze koje nijesu bile u vezi sa osnovnom funkcijom. Mislim na period izdavanja potvrda za radne dozvole strancima, potvrda za nadoknade majkama, provjeru preostale radne sposobnosti… Nadam se da su te i slicne aktivnosti iza nas i da je vrijeme da se bavimo onim što nam je osnovna funkcija – rad sa nezaposlenima. Intenzivno cemo raditi na povecanju kvaliteta usluga u svim biroima rada Zavoda. Mislim da imamo kapacitete i dobre pretpostavke za rad. Naravno, pojacacemo i aktivnosti kontrole i pracenja svih radnih procesa. Cinjenica je da su nam potrebne svježe snage.

*Koliko je graðana sa sjevera i iz centralne regije zaposleno za potrebe turisticke sezone na primorju? Vec je  premašena kvota za zapošljavanje stranaca. Da li to znaci da crnogorski graðani nece da rade ili da podrucne jedinice ZZZ ne rade svoj posao?
Graðani sjevera veoma su zainteresovani za sezonske poslove. I ove godine Zavod planira da posreduje za oko 10.000 nezaposlenih za rad u sezoni. Do sada je angažovano 5.649 lica iz evidencije Zavoda, što je približno nivou zapošljavanja iz prošle godine. Najbrojnije zapošljavanje je iz primorskih opština, njih 2.946, ali je ono izraženo i kod nezaposlenih iz sjevernog (1.414 lica) i centralnog regiona (1.271 lica). Najveci broj sezonaca je angažovan u oblasti ugostiteljstva, na mjestima konobara, kuvara, pomocnih konobara, pomocnih kuvara, sobarica, higijenicarki, peracica suða…
Poslodavci traže pretežno žensku radnu snagu. Meðutim, i ove godine nešto je slabije interesovanje ženske radne snage sa sjevera i iz centralnog regiona države za rad u sezoni. Žene, ohrabrene nekim zakonskim rješenjima, smatraju da im se više isplati da ostvaruju cekanje na našim biroima rada. S druge strane, iako poslodavci iskazuju manje interesovanje za muškom radnom snagom, imamo veliko interesovanje ove ciljne grupe za rad u sezoni. Ipak, njima se nude neke druge vrste poslova, kao što su: radnik na plaži, na parkingu, cistaci javnih površina, lift boj, ali u znatno manjem obimu. Moguce i da Zavod nije dovoljno proaktivno djelovao i uvezao se sa poslodavcima. Sezonsko zapošljavanje ne animira se u ovom periodu godine, nego mnogo ranije.

*U Crnoj Gori se godinama prica o partijskom zapošljavanju i ulozi koju je ZZZ dosad imao u tome. Da li cete i na koji nacin vratiti povjerenje graðana i cjelokupne javnosti u tu instituciju i da sprijecite takvu ulogu Zavoda za vrijeme Vašeg mandata?
Zavod nije institucija koja zapošljava, vec posreduje u zapošljavanju, povezuje tražioce posla i poslodavce koji nude radna mjesta. Suvereno pravo poslodavca je da bira svoje zaposlene i tu nema prostora za miješanje Zavoda. Takoðe, posao ove institucije jeste da radi na usklaðivanju ponude i tražnje na tržištu rada. Uloga Zavoda je da poveže znacajan broj partnera: poslodavce, nezaposlene, organizatore obrazovanja, lokalne samouprave, nevladine organizacije. Zavod sprovodi mjere i programske aktivnosti kojima podstice zapošljivost. Inace, Zavod je državna institucija, javni servis dostupan svim graðanima bez obzira na to koje su partijske, nacionalne ili neke druge pripadnosti. Od službenika po podrucnim jedinicama i biroima rada zahtijevacu da djeluju na isti nacin, po propisanim procedurama, prema svim korisnicima naših usluga. Naravno, Zavod ne može biti sam sebi svrha, vec je servis graðanima. Takoðe, zahtijevacu dobru komunikaciju sa graðanima, lokalnim upravama i poslodavcima, a sve u korist nezaposlenih lica.

*S obzirom na to da na evidenciji ZZZ postoji veliki broj graðana za cijim strucnim kvalifikacijama ne postoji potražnja na tržištu, da li cete omoguciti prekvalifikaciju za ona zanimanja za kojima postoji potreba?
Radi povecanja zapošljivosti nezaposlenih lica, prije svega u djelatnostima sa povecenom tražnjom, Zavod realizuje programe obrazovanja za sticanje strucne kvalifikacije, kao i programe za sticanje kljucnih vještina potrebnih za obavljanje poslova odreðenih zanimanja. Raspoloživa sredstva za realizaciju ovih programa za tekucu godinu iznose 300.000 eura, cime je planirano finansiranje programa za najmanje 300 nezaposlenih lica. Ucesnici programa steci ce strucne kvalifikacije, shodno potrebama tržišta rada i na taj nacin povecati zapošljivost, prije svega u turizmu i ugostiteljstvu, uslužnim djelatnostima, graðevinarstvu, kao i u drugim djelatnostima sezonskog karaktera.
Radi stimulisanja zapošljavanja nezaposlenih lica iz evidencije Zavoda, kao i stimulisanja poslodavaca da, kroz saradnju sa Zavodom, obezbijede potrebne radnike, u toku je realizacija dva programa – osposobljavanje za samostalan rad i za rad kod poslodavca. Raspoloživa sredstva za njihovo sprovoðenje iznose 300.553 eura. Ovim sredstvima planira se stimulisanje zapošljavanja za 194 nezaposlena lica. Uskoro pocinje realizacija programa “Stop sivoj ekonomiji”, u koji ce biti ukljuceno 145 visokoškolaca, mlaðih od 30 godina.

Originalni tekst možete preuzeti ovdje.