Na posao čeka svaki četvrti visokoškolac

12/01/2017

Dnevne novine, četvrtak 12.01.2017.
Višak vaspitača, nastavnika, menadžera, ekonomista i pravnika


U Crnoj Gori tokom 2016. godine na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje nalazilo se oko 49.000 građana, od čega je skoro četvrtina, 23,1 odsto, sa visokom stručnom spremom.
Na našem tržištu rada u vidu ponude, tražnje i zapošljavanja u toku godine prosječno je prisutno oko 750 zanimanja sa visokom stručnom spremom sistematizovanih u 60 grupa zanimanja odnosno područja rada, a posao najviše čekaju, kazali su Dnevnim novinama iz Zavoda, vaspitači i nastavnici društveno-humanitarnih oblasti, menadžeri i organizatori, ekonomisti i pravnici.
Te grupe zanimanja, pojasnili su iz Zavoda, čine više od 55 procenata ponude visokoškolaca.

  • POLOVINA NA BIROU

Dugoročno nezaposleno je 50,5 odsto visokoškolaca koji, kako su objasnili, posao traže duže od godinu.
“Jedan od razloga ovako visokog procenta je Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca, jer dok su uključeni u taj program nijesu zaposleni i vode se na evidenciji nezaposlenih kod Zavoda za zapošljavanje, dok ih MONSTAT vodi kao zaposlene u skladu sa definicijom zaposlenosti iz Ankete u radnoj snazi, pojasnili su iz Zavoda.
Tražnja za visokoškolcima se, dodaju, posljednjih nekoliko godina kreće između 5.500-10.000 oglašenih slobodnih radnih mjesta.
“Najveći obim zapošljavanja je evidentiran kod zanimanja gdje je ponuda najveća i koju po pravilu prati najveća tražnja ekonomisti, pravnici, vaspitači i nastavnici društveno humanitarnih oblasti, menadžeri i organizatori, kazali su iz Zavoda. Pitanje deficitarnosti zanimanja je kompleksno pitanje, ali se može reći da u određenoj mjeri u špicevima sezone je prisutan deficit profesora matematike, dok je kod većine zanimanja tražnja manja od ponude.

  • NASTAVLJENI TRENDOVI IZ 2015. GODINE

Tokom 2016. godine nastavljeni su trendovi na tržištu rada iz druge polovine 2015. godine koje karakteriše rast nezaposlenosti, izraženo zapošljavanje strane radne snage, znatan rast broja novoprijavljenih na evidenciju nezaposlenih, prije svega žena.
“Svake godine, tokom marta, pripremamo analizu kretanja na tržištu rada kojom se sagledavaju odnosi i kretanja od značaja za dimenzioniranje upisnih kvota, kako u srednjim, tako i u visokoobrazovnim institucijama. Analizom se sagledava obim i struktura ponude, prijavljivanje na evidenciju nezaposlenih raznih profila obrazovanja iz školskog sistema i sa tržišta rada, obim i struktura tražnje i obim i struktura zapošljavanja, objasnili su iz Zavoda i dodali da je analiziranje odnosa ponude, tražnje i zapošljavanja rađeno na makro, regionalnom i mikro nivou, kao i na nivou kvalifikacija, grupa zanimanja i zanimanja.
Taj prilično obiman materijal dostavlja se svake godine Ministarstvu prosvjete, Univerzitetu Crne Gore, Centru za stručno obrazovanje i svim drugim zainteresovanim institucijama.


Stručno osposobljavanje prošlo 14.825 mladih

Tržište rada Crne Gore karakteriše nekoliko izazova među kojima je, ističu, i nezaposlenost visokoškolaca.
“Prema svim izazovima odnosimo se krajnje odgovorno i u skladu sa mogućnostima, prije svega finansijskim, utičemo na njihovo ublažavanje i rješavanje. Realizujemo mjere aktivne politike zapošljavanja koji se ciljano odnose na nezaposlena lica sa visokim nivoom obrazovanja ali i programe u kojima su ciljna grupa nezaposlena lica svih nivoa obrazovanja pa i visokog”, kazali su iz Zavoda.
Već nekoliko godina, podsjećaju, realizuje se program stručnog osposobljavanje osoba sa stečenim visokim obrazovanjem u kojem se, na godišnjem nivou, prosječno obuhvata oko 3.500 visokoškolaca.
“Njime je u posljednjih nekoliko godina obuhvaćeno 14.825 osoba. Takođe, Zavod realizuje i program “Mladi su naš potencijal” koji je namijenjen isključivo visokoškolcima, dok je programima sticanja znanja i vještina, odnosno sticanja ključnih vještina za poslednjih pet godina obuhvaćeno više od 5.500 visokoškolaca”, kazali su iz Zavoda i objasnili da je riječ o znanju jezika, kompjutera, znanjima iz oblasti preduzetništva itd.
Od ukupnog broja korisnika tog programa, kako su rekli, 27,7 odsto su visokoškolci.
Korisnici Programa kreditiranja preduzetništva su takođe i lica sa visokim obrazovanjem.


Originalni članak možete možete preuzeti ovdje.