Dnevne novine, 09.01.2020. godine

U Crnoj Gori, već duže vrijeme, prisutan je trend rasta broja zaposlenih i snižavanje stope registrovane nezaposlenosti. Prioriteti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i u ovoj godini biće podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranju novih radnih mjesta u manje razvijenim sredinama, a u fokusu će biti i osposobljavanje nezaposlenih za deficitarna zanimanja, socijalna inkluzija ranjivih grupa i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, istakao je u intervjuu za Dnevne novine direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Suljo Mustafić.

DN: Da li ste zadovoljni padom stope nezaposlenosti ili bi ona, prema Vašem mišljenju, mogla biti niža?

Mustafić: Sa zadovoljstvom ističem da je u Crnoj Gori, već duže vrijeme, prisutan trend rasta broja zaposlenih i snižavanje stope registrovane nezaposlenosti. Prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u državi se nalazi 37.790 nezaposlenih, a stopa registrovane nezaposlenosti je 16,2 odsto, dva procenta niža nego prošle godine. Zavod za zapošljavanje, sprovodeći brojne programe i mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike Ministarstva rada i socijalnog staranja, daje punu podršku namjeri da se unaprijedi tržište rada. Postignutim rezultatima u 2019. godini smo prilično zadovoljni. U dijelu posredovanja za sezonsko zapošljavanje smo premašili plan i doprinijeli većem angažovanju domaćih radnika na sezonskim poslovima. Takođe, realizovali smo sve programe predviđene Akcionim planom zapošljavanja i Programom rada i povećali zapošljivost i zapošljavanje nezaposlenih lica. Nezaposlene osobe, uz posredovanje Zavoda, i minulih 12 mjeseci su sticale nova znanja i vještine koje se traže na tržištu rada. Istovremeno, poslodavci su dobijali radnike obučene za izazove na koje nailaze u poslovanju. Vjerujem da će kapaciteti privrede, zainteresovanost poslodavaca, bolje plate i otvaranje novih radnih mjesta, u mjesecima pred nama, učiniti da zaposlenost bude još veća, odnosno da stopa registrovane nezaposlenosti bude znatnije niža. Tu prije svega mislim na činjenicu da uvijek u prvoj polovini godine stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja, odnosno zbog turističke sezone, kao i drugih mjera Zavoda.

DN: Ostaje li otvaranje novih radnih mjesta jedan od glavnih ciljeva i za 2020. godinu?

Mustafić: Apsolutno. Podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranje novih radnih mjesta ostaju prioriteti Zavoda i u godini pred nama. Prema svim izazovima, u skladu sa svojim mogućnostima, Zavod će se kao i do sada odnositi krajnje odgovorno i profesionalno. Za poslodavce koji imaju potrebu za zapošljavanjem novih radnika, Zavod će i ubuduće finansijski učestvovati u troškovima obuke nezaposlenih, za konkretna radna mjesta. Posredovanje u zapošljavanju je naša osnovna uloga. Cilj nam je da pomažemo i što više podstičemo zapošljavanje svih nezaposlenih lica, a posebno onih iz kategorije teže zapošljivih. Budući da je tržište rada dinamično, odnosno da se zahtjevi poslodavaca konstantno mijenjaju, nastojaćemo da aktivne mjere prilagodimo njihovim identifikovanim potrebama. Takođe, nastojaćemo da ažurnije nego do sada, brže i efikasnije odgovaramo na njihove zahtjeve. Svjedoci smo činjenice da se u manje razvijenim sredinama sve teže dolazi do posla jer je izražena loša ekonomska situacija, nedostatak visokoobrazovnih ustanova, ali i odsustvo investicija. U namjeri da ovom, evidentnom, problemu pristupi na pravi način Zavod je i prošle godine pokazao da i te kako vodi računa o stimulaciji regionalnog razvoja. Naime, u programima aktivne politike zapošljavanja sa više od 50 odsto su učestvovala lica iz sjevernog regiona. Tako će biti i ubuduće. Nastojaćemo da nezaposlenim osobama sa sjevera, učešćem u programima omogućimo sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada. Od potrebe privrede i otvaranja novih radnih mjesta zavisiće i obim njihovog zapošljavanja. Prioriteti Zavoda prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama i dalje će biti mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom.

DN: Poslodavci često kažu da naši mladi ljudi nemaju potrebne vještine. Da li je to zaista tako?

Mustafić: Naši mladi ljudi izlaze iz formalnog obrazovnog sistema sa veoma dobrim, sveobuhvatnim teorijskim znanjima, ali im nedostaju praktična, upotrebljiva znanja i vještine. Upravo zbog toga se naš obrazovni sistem mijenja. U stručnim školama povećava se obim praktične nastave. Na fakultetima se uvodi praktična nastava koja se ocjenjuje, odnosno praktični rad se tokom studiranja kreditno vrednuje. Uvođenje dualnog obrazovanja nudi realna očekivanja da će se kroz školovanje i rad u isto vrijeme obrazovati mladi ljudi sposobni da se prije uključe na tržište rada. Prepoznavši značaj sticanja praktičnih znanja u Crnoj Gori se već osmu godinu zaredom sprovodi Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem. Osnovni razlog za pokretanje tog Vladinog programa je pružanje podrške mladima sa visokim obrazovanjem i bez radnog iskustva da, kroz devetomjesečni proces osposobljavanja, steknu znanja i vještine za samostalno obavljanje posla, a povezivanjem sa poslodavcima da mogu lakše doći do zaposlenja. Zavod, pored ovog programa, realizuje široku lepezu programa aktivne politike zapošljavanja koji nezaposlenim licima daju mogućnost da, u realnom radnom okruženju, steknu praktična znanja i povećaju zaposlenost.

DN: Zavod je, tokom cijele godine, intenzivno komunicirao sa poslodavcima u cilju identifikovanja njihovih kadrovskih potreba. Prioritet ste dali poslodavcima koji su godinama zapošljavali pretežno strance. Ima li pomaka?

Mustafić: Godinama bilježimo primjedbe sa obje strane. Naše ankete pokazuju da se radnici koji se vrate sa sezonskih poslova češće žale na loše uslove rada pa tek onda na niske plate i prekovremeni rad. Sa druge strane, prigovori poslodavaca se uglavnom odnose na činjenicu da domaćim radnicima nedostaju praktična znanja i vještine. Mobilni timovi Zavoda su, od samog početka godine, pregovarali sa poslodavcima u dijelu poboljšanja uslova rada. Omogućili smo im i neposredan kontakt sa nezaposlenima na mini sajmovima zapošljavanja. Taj vid posredovanja se pokazao veoma dobrim i upravo tu su dogovoreni brojni radni angažmani. Sa takvom praksom nastavljamo i ubuduće. Ojačana saradnja sa poslodavcima nam je cilj i za naredni period. I ovom prilikom ih pozivam da pokušaju da zadrže najbolje i najkvalitetnije radnike većim platama, boljim uslovima rada i beneficijama. Istovremeno, Zavod će, kroz svoje programe aktivne politike zapošljavanja, sve nezaposlene koji su zainteresovani za sticanje dodatnih znanja i vještina na vrijeme obučiti. Od većeg zapošljavanja domaćih radnika svi mogu imati koristi. Intenzivnijim, zajedničkim, aktivnostima sredstva ćemo usmjeravati u one programe koji doprinose smanjivanju deficita određenih zanimanja i boljoj zapošljivosti lica sa evidencije nezaposlenih.

DN: Novi Zakon o radu je usvojen. Koliko ste kao direktor zadovoljni ovim zakonom, da li smatrate da će njime biti poboljšan položaj radnika?

Mustafić: Novim Zakonom o radu utvrđene su značajne novine, prevashodno kada su u pitanju prava zaposlenih. Smatram da će novim Zakonom, u odnosu na dosadašnja zakonska rješenja, biti poboljšan položaj zaposlenih. Ovdje prije svega mislim na odredbe koje se odnose na produžetak trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme, trajanje radnog vremena, obavezno korišćenje godišnjeg odmora, nemogućnost zaključivanja blanko ugovora o radu i zaštitu žena.

DN: Da li ovaj zakon pruža mogućnost borbe protiv “rada na crno” i da li Vi imate mehanizam za sprečavanje te pojave?

Mustafić: Pored zaštite prava zaposlenih i povećanja fleksibilnosti na tržištu rada Zakon o radu, između ostalog, obezbjeđuje i efikasnije suzbijanje sive ekonomije. Vjerujem da će predložena rješenja biti dobra osnova za sprečavanje “rada na crno”, te da će njegova dosljedna primj ena biti od velikog značaj a u borbi protiv ove pojave na tržištu rada. Smatram da je Zavod za zapošljavanje Crne Gore i do sada, kroz programe aktivne politike zapošljavanja, dao značajan doprinos u sprečavanju “rada na crno” Vjerujem da će koordinirana aktivnost svih relevantnih institucija dovesti do boljih rezultata na ovom polju.

DN: Koji će biti Vaši najznačajniji projekti za 2020. godinu?

Mustafić: Kao što sam najavio nedavno, prioriteti Zavoda u 2020. biće podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranju novih radnih mjesta, pretežno u manje razvijenim sredinama. U fokusu će biti i osposobljavanje nezaposlenih za deficitarna zanimanja, socijalna inkluzija ranjivih grupa i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. U cilju prilagođavanja zahtjevima tržišta Zavod će i ubuduće raditi na poboljšanju kvaliteta svojih besplatnih usluga i njegovanja dobre saradnje sa poslodavcima. Budžetom Crne Gore za 2020. godinu u dijelu mjera i aktivnosti iz Akcionog plana, koji sprovodi Zavod za zapošljavanje, opredijeljeno je 11,5 miliona eura, od kojih je osam miliona i trista hiljada eura predviđeno za Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Tim sredstvima će, između ostalog, i ove godine biti finansirane grant šeme za podsticanje zapošljavanja lica sa invaliditetom u cilju otvaranja novih radnih mjesta. Tri miliona eura, koliko je predviđeno za realizaciju programa i mjera aktivne politike zapošljavanja, omogućiće realizaciju programa za gotovo 2.000 nezaposlenih sa naše evidencije. Za otvaranje novih radnih mjesta u 2020. godini, po Inoviranom programu za kontinuirano stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva u Crnoj Gori, predviđeno je 200.000 eura. Biće podržane one biznis ideje koje sadrže novo zapošljavanje. Posebno ističem da su uslovi kreditiranja povoljniji od tržišnih, niže kamatne stope, duži grejs period i duži rok povraćaja sredstava. Iznos sredstava koja se dodjeljuju su: 5.000 eura za otvaranje jednog novog radnog mjesta, 10.000 za otvaranje dva nova radna mjesta i 15.000 eura za otvaranje tri nova radna mjesta. Pravo da apliciraju za ovaj program imaju sva nezaposlena lica, preduzetnici i pravna lica. Lica koja ne budu mogla da obezbijede sredstva obezbjeđenja podržaćemo putem grantova za samozapošljavanje.

130 DO 140 NOVIH PREDUZEĆA TREBALO BI DA SE OTVORI U OKVIRU DRUGOG POZIVA ZA DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA U OKVIRU PROGRAMA GRANTOVA ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE 115 MILIONA EURA OPREDIJELJENO JE BUDŽETOM ZA 2020. ZA MJERE I AKTIVNOSTI IZ AKCIONOG PLANA, KOJI SPROVODI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE, OD KOJIH JE 8,3 MILIONA EURA PREDVIĐENO ZA FOND ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSI OJAČANA SARADNJA SA POSLODAVCIMA NAM JE CILJ I ZA NAREDNI PERIOD. I OVOM PRILIKOM IH POZIVAM DA POKUŠAJU DA ZADRŽE NAJBOLJE I NAJKVALITETNIJE RADNIKE VEĆIM PLATAMA, BOLJIM USLOVIMA RADA I BENEFICIJAMA. ISTOVREMENO, ZAVOD ĆE, KROZ SVOJE PROGRAME AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA, SVE NEZAPOSLENE KOJI SU ZAINTERESOVANI ZA STICANJE DODATNIH ZNANJA I VJEŠTINA NA VRIJEME OBUČITI.

Uskoro drugi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava

DN: Slijedi drugi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru Programa grantova za samozapošljavanje. Koliko novih preduzeća predviđate da će biti otvoreno u okviru njega?

Mustafić: Nastavak realizacije Programa grantova za samozapošljavanje i objavljivanje drugog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, u okviru kojeg je predviđeno otvaranje između 130 i 140 novih preduzeća, inače je jedan od najznačajnijih projekata u 2020. godini. Iznos bespovratnih sredstava za otvaranje novog radnog mjesta je od tri do sedam i po hiljada eura. Pravo da apliciraju imaće sva nezaposlena lica iz evidencije Zavoda, koja se nalaze na evidenciji šest mjeseci kontinuirano do dana objavljivanja poziva. Zavod će i u 2020. godini nastojati da poboljša kvalitet svojih besplatnih usluga, kao i svih aktivnosti koje će posredno ili neposredno, nadam se, doprinijeti da se i narednih 12 mjeseci nastavi trend povećanja zaposlenosti građana sa evidencije, ali i ukupne zaposlenosti.

Originalni članak možete preuzeti ovdje.