Dnevne novine 26.09.2019.

Za grantove sprovedeno osam javnih poziva, vrijednosti 13,5 miliona eura. Subvenciju zarade koristi 660 poslodavaca, kod kojih je zaposleno 1.012 lica sa invaliditetom. Trudimo se i da im omogućimo više šansi za sticanje praktičnih znanja, prilagodimo njihove sposobnosti tržištu rada i povećamo zapošljivost, kaže direktor ZZZ Suljo Mustafić Grant šeme i javni pozivi za dodjelu nepovratnih sredstava značajno su doprinijeli da se ambijent zapošljavanja osoba sa invaliditetom unaprijedi, u odnosu na raniji period. To je ocijenio direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Suljo Mustafić, otvarajući završnu Konferenciju, uspješno realizovanog projekta, “Perspektiva zapošljavanja osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori i primjeri dobre prakse” u organizaciji Centra za građansko obrazovanje.

■ POVOLJNOSTI

“Zavod je, od kada je objavljen prvi javni poziv, do danas sproveo osam javnih poziva, vrijednih 13,5 miliona eura. U Crnoj Gori je 660 poslodavaca koji su ostvarili pravo na subvenciju zarade, jer su zaposlili 1.012 osoba sa invaliditetom”, saopštio je Mustafić, dodajući da Zavod realizuje brojne programe namijenjene osobama sa invaliditetom. “Namjera nam je da, kao institucija koja se najneposrednije bavi rješavanjem problema nezaposlenosti, doprinesemo prevenciji njihove socijalne isključenosti. Trudimo se i da im omogućimo više šansi za sticanje praktičnih znanja, prilagodimo njihove sposobnosti tržištu rada i povećamo zapošljivost. Nastojimo i da smanjimo predrasude, prije svega poslodavaca i šire javnosti, da osobe sa invaliditetom nijesu za radni angažman” istakao je direktor ZZZ. Mustafić je, tom prilikom, kazao i da Zavod za zapošljavanje prepoznaje u civilnom sektoru snažnog partnera. “Zavod sa Centrom za građansko obrazovanje ima dugogodišnju saradnju. Prepoznajemo ih kao kredibilnog realizatora raznih programa koji je, inovativnim idejama i profesionalnim odnosom u realizaciji projekata, dao pozitivan primjer u oblasti zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Veliki je bio i njihov doprinos i u povećanju nivoa informisanosti drugih poslodavaca o mogućnostima i benefitima zapošljavanja OSI” rekao je Mustafić i dodao da su nevladine organizacije, zalaganjem i predanošću, stvorile trajna partnerstva i uticale na proširenje mreže poslodavaca, koji zapošljavaju lica sa invaliditetom. “Uspješnost realizacije brojnih projekata, te povećan broj poslodavaca koji zapošljavaju OSI i koriste, zakonske, subvencije ohrabruje nas, ali i obavezuje. Obavezuje da, u cilju otvaranja novih radnih mjesta i obezbjeđivanja dugoročnijeg zapošljavanja OSI, i u narednom periodu, razvijamo partnerske odnose i finansiramo kvalitetne projektne ideje. Zato i danas pozivam sva pravna lica, bilo da se radi o realnom, javnom ili civilnom sektoru, da svojim idejama doprinesu većoj uključenosti osoba sa invaliditetom, na tržište rada“, zaključio je direktor ZZZ Suljo Mustafić.

■ PARTNERSTVO

Izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević je naglasila da osobe sa invaliditetom ostaju u vrhu ljestvice diskriminisanih u crnogorskom društvu. “Nezaposlenost je i uzrok i posljedica svake dalje diskriminacije i marginalizacije OSI što posljedično šteti kako ovoj grupi, tako i društvu u cjelini s obzirom na to da ogromni potencijali ostaju neprimijenjeni kao poluga socijalnog i ekonomskog razvoja”, ocijenila je Uljarević. Samostalni savjetnik u Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom Stanko Laković apostrofirao je mulitiplikativne efekte projekta CGO-a koji uključuje različite subjekte i ciljeve, uključujući i podizanje svijesti javnosti i poslodavaca o mogućnostima i benefitima zapošljavanja osoba sa invaliditetom. On se osvrnuo i na rezultate, navodeći da je na kraju 2014. bilo oko 90 poslodavaca koji su ostarivali pravo na subvenciju zarade. “Sada imamo 660 poslodavaca. Obradili smo preko 890 zahtjeva za subvenciju zarade, dodijelili preko 30 bespovratnih sredstava za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada, a sada preko 60 poslodavaca ostvaruje pravo na subvenciju koja se odnosi na asistenciju u radu. U tih pet godina učinjen je veliki napredak u ovoj oblasti”, dodao je on. Savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za oblast diskriminacije Dina Knežević istakla je dobro iskustvo sa korisnikom ovog projekta koji je radio u instituciji Zaštitnika. Govoreći o značaju projekta, ona je navela podatak da se više od 60% osoba sa invaliditetom nalazi u siromaštvu, kao i da su oni najdiskriminisanija od svih marginalizovanih grupa. Direktorica Arhimed d.o.o. Dejana Ponoš, govoreći o primjerima dobre prakse zapošljavanja iznijela je iskustvo Arhimeda u zapošljavanju osoba sa invaliditetom. “Od ovog projekta su svi imali koristi kako zaposlene osobe sa invaliditetom koje su razvijale socijalne i radne vještine, tako i ostali zaposleni, jer su se naučili strpljenju, prihvatanju različitosti u svakom pogledu, empatiji, prilagođavanju, što je pokazalo i istraživanje među zaposlenima u Arhimedu” kazala je ona i dodala da je cilj svake kompanije nalaženje lojalnih i vrijednih ljudi, ali da i uključivanje osoba sa invaliditetom u društvo i radne zadatke, a ne samo u projekte mora postati cilj.

■ KORISNI RADNICI

Korisnica projekta Andrea Pavićević osvrnula se na iskustvo kroz projekat CGO-a i jačanje kapaciteta u okviru ogranizovanih intenzivnih dvomjesečnih obuka. “Meni su ta stečena znanja bila jako korisna i primjenjujem ih na novom radnom mjestu. Smatram da je ovaj projekat bio izazovan kako za poslodavce, tako i za korisnike projekta. U Crnoj Gori je još nerazvijena svijest o pravima osoba sa invaliditetom iako oni mogu biti, u skladu sa svojim mogućnostima tj. vrsti invaliditeta, korisna radna snaga i dati svoj pečat različitim procesima”, rekla je Pavićević. Ona je istakla da mnogo toga zavisi od samog pristupa osobama sa invaliditetom, a imajući u vidu da oni kontinuirano nailaze na nerazumijevanje, diskriminaciju i omalovažavanje, a što stimuliše i skepsu poslodavaca prema sposobnostima osoba sa invaliditetom da izvršavaju radne zadatke. “Kako bi došli do zajedničkog cilja, neophodno je da osobe sa invaliditetom koriste svoja osnovna prava i slobode, a poslodavci da budu otvoreni. Osobe sa invaliditetom mogu biti kreatori velikih i važnih priča ukoliko im se pruži prilika, a treba ih prihvatiti individualno, prema ličnim kvalitetima i spremnosti da da se suoče sa izazovima na radnom mjestu”, zaključila je ona.

Originalni tekst možete preuzeti ovdje