Decentralizacija zapošljavanja primjenljiva u CG
Dnevne novine, 27.06.2018. godine
U dijelu aktivnih mjera zapošljavanja, saradnji sa lokalnim upravama, možemo naučiti od kolega iz Srbije. U oblasti, koju smo mi mnogo unaprijedili, kao što je rad sa osobama sa invaliditetom i Fond za profesionalnu rehabilitaciju, oni mogu dosta saznati od nas, poručio je Suljo Mustafić Akcioni plan zapošljavanja u Srbiji, decentralizacija zapošljavanja, pozitivan je primjer, primjenljiv i u Crnoj Gori, naveo je direktor ZZZ Suljo Mustafić, prilikom radne posjete Područnoj jedinici Bar, sa delegacijom Nacionalne službe zapošljavanja Srbije. Mustafić je naglasio da su kolege iz Srbije u uzvratnoj posjeti, te da je ovakva saradnja obostrano korisna.
■ PRAKSA
“Važno je da sagledamo šta možemo unaprijediti u ovoj oblasti i gdje možemo učiti jedni od drugih. Sigurno, u dijelu aktivnih mjera zapošljavanja, decentralizaciji, saradnji sa lokalnim upravama, možemo mnogo naučiti od kolega iz Srbije. U onom dijelu koji smo mi mnogo unaprijedili, kao što je rad sa osobama sa invaliditetom i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, oni mogu dosta saznati od nas”, poručio je direktor crnogorskog zavoda. “Nalazimo se u Baru, kako je dodao, jednoj od najboljih područnih jedinica Zavoda. Razmotrićemo gdje se nameće potreba izmjena zakonskih rješenja, ali i kako udružiti sredstva sa lokalnim upravama na projektima, radi oživljavanja zapuštenih privrednih kapaciteta, obrazovanja i prekvalifikacije potencijalne radne snage, u cilju što većeg zapošljavanja”, kazao je Mustafić. Zavod, prema njegovim riječima, godinama unapređuje rad sa nezaposlenim licima, kroz aktivne mjere, koje u ovogodišnjem budžetu obuhvataju više od četri miliona eura. “Ljudi sada prihvataju da ulaze u sisteme prekvalifikovanja, dokvalifikacije”, kazao je Mustafić i dodao da ukoliko se u kompletnom državnom sistemu izmjeni politika obrazovanja da “proizvodimo kadar, zvanja i vještine koje su potrebne tržištu rada, da se okanemo proizvodnje zanimanja koja nijesu interesantna tržištu, one hiperprodukcije pojedinih zvanja, onda ćemo napraviti bitnije iskorake”
■ SARADNJA
“Zavod tu ne može sam uraditi mnogo. U saradnji sa drugim institucijama, lokalnim upravama, siguran sam da ćemo donekle smanjiti stopu nezaposlenosti koja iznosi 18,5%, koja ni izbliza nije niska koliko bi željeli”, kazao je Mustafić. Direktor Nacionalne službe zapošljavanja Srbije navodi da svi strateški dokumenti Srbije, koji se tiču tržišta rada, definišu decentralizaciju kao jedan od dugoročnih ciljeva u politici zapošljavanja. Zajedno sa 150 loklanih uprava na godišnjem nivou izdvajaju 800 miliona dinara (oko 6,7 miliona eura) za podsticaj zapošljavanja. “Uspjeli smo od 2010. godine, od kada je počeo taj proces, da od deset lokalnih uprava koje su u tom trenutku bile zainteresovane, danas stignemo do sto i pedeset gradova i opština koje sa nama udružuju sredstva kako bismo pomogli ljudima da dođu do posla. Prioriteti su najugroženije grupe kojima je najteže zasnovati radni odnos”, kazao je direktor NSZ Srbije Zoran Martinović i naglasio da politika zapošljavanja nije ekskluzivno pravo centralne vlasti, već nešto čime bi trebalo da se bave i lokalne sredine. Članovi delegacije iz Srbije, sa predstavnicima ZZZ, upoznali su se sa načinom rada barske filijale. Tom prilikom sastali su se i sa predsjednikom SO Bar dr Zoranom Srzentićem i njegovim timom, gdje su razmijenili iskustva na unapređenju onih mjera koje se tiču saradnje sa loklanim upravama. Barska opstina podržava zapošljavanje žena i mladih Opština Bar je za podsticajne mjere zapošljavanja, u ovoj godini, budžetom predvidjela 335.000 eura. Prema riječima predsjednika dr Zorana Srzentića, sredstva su namijenjena za zapošljavanje žena i mladih ljudi. Razumijevajući značaj i potrebu naših sugrađana za poslom, suorganizatori smo i partneri u mnogim projektima koji bi trebalo da dopri- nesu većoj stopi zaposlenosti. U nekim oblastima postoji i mogućnost saradnje sa susjedima, posebno Srbijom. Bar ima velike potrebe, naročito tokom ljetnje sezone, za određenim profilima i kvalifikacijama, prvenstveno kada je riječ o konobarima, kuvarima i ostalim radnicima u turizmu, koji su deficitaran kadar kod nas, istakao je Srzentić.