Obavještenje o potrebi upoznavanja sa režimom ulaska u pojedine države

Određeni uslovi i procedure zapošljavanja crnogorskih građana u inostranstvu mogu
biti izmjenjeni od strane države odredišta uslijed epidemiološke situacije.

Takođe, sva lica, koja putuju u inostranstvo, dužna su da se upoznaju sa
mogućnostima ulaska i režimu ulaska u državu odredišta uslijed trenutne epidemiološke situacije.

Molimo Vas da sve informacije provjerite posredstvom nadležnog
diplomatsko-konzularnog predstavništva države odredišta.

Zavod za zapošljavanje Crne Gore pruža usluge:

• Usluge informisanja državljanima Crne Gore koji žele da se zaposle u inostranstvu
• Usluge savjetovanja nezaposlenim licima i ostalim tražiocima zaposlenja koji žele
  da se zaposle u inostranstvu (definisanim članom 3 Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme
  nezaposlenosti)
• Usluge posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu nezaposlenim licima i
  ostalim tražiocima zaposlenja (definisanim članom 3 Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme
  nezaposlenosti) na osnovu prijave potrebe za zapošljavanjem kod inostranog poslodavca.

Kako se zaštiti prilikom zapošljavanja u inostranstvu?

Globalizacija svjetske ekonomije dovela je do otvaranja i
liberalizacije finansijskih tržišta, tržišta roba, usluga i tržišta radne snage. Svakim
danom sve više ljudi se odlučuje da svoj radni vijek počne ili nastavi van granica svoje
države. Ralozi su različiti: nemogućnost nalaženja posla u svojoj državi, neadekvatna
radna mjesta, želja za promjenom, mogućnost da se steknu nova znanja i iskustvo, nauči
jezik… Postoje razni načini kao se može doći do posla u inostranstvu – preko nacionalnih
zavoda za zapošljavanje, privatnih agencija za zapošljavanje, EURES mreže, sajtova za
traženje posla, u direktnoj komunikaciji sa poslodavcima…

Istovremeno, sa velikim mogućnostima koje se pružaju za
zapošljavanje u inostranstvu, pojavljuju se i mogućnosti za zloupotrebom. Cilj ovog
teksta nije da bilo koga uplašimo ili odvratimo od ideje da svoj radni vijek nastave van
granica Crne Gore. Kroz ovaj tekst želimo da ukažemo crnogorskim državljanima i
državljankama o čemu treba voditi računa kada se donosi jedna tako važna odluka kao što
je radna migracija.

Postoje različiti vrste prevara koje se dešavaju prilikom
ponuda za rad u inostranstvu. Sa kandidatima se stupi u kontakt, u današnje vrijeme je
to najčešće online komunikacija,  ponudi im se neki primamljiv posao i poslije
izvjesnog vremena, kada se stekne povjerenje,  traži se određeni iznos novca u
cilju obezbjeđivanja vize, smještaja, prevoza i prateće dokumentacije. Kada uzmu novac,
nestanu bez traga. Daleko opasniji oblik prevare je kada „posrednici“ u zapošljavanju
vrbuju kandidate i odvode ih u inostranstvo gdje ta lica postaju žrtve trgovaca ljudima
i budu predmet seksualne ili radne eksploatacije ili se tjeraju da učestvuju u
kriminalnim radnjama.

Kako bi našli potencijalne žrtve, prevaranti se
predstavljaju kao „lovci na talente“ i stupaju u kontakt putem e-mail-a, šalju ponude za
nepostojeće poslove kod stvarnih poslodavaca, otvaraju lažne sajtove za posredovanje u
zapošljavanju, otvaraju sajtove nepostojećih poslodavaca. Mogućnosti za prevaru su
ogromne.

Poslove posredovanje pri zapošljavanju u Crnoj Gori mogu
obavljati Zavod za zapošljavanje Crne Gore i privatne agencije za zapošljavanje koje
imaju važeću licencu izdatu od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore.
Prema tome, potrebno je prije svega provjeriti da li  privatna agencija koja vam
nudi posao ima odobrenje za rad i obavljanje poslova posredovanja pri zapošljavanju. To
naravno, ne mora da bude garancija sigurnosti pri zapošljavanju, ali je svakako prvi i
osnovni preduslov.

Ponuda za posao mora sadržati precizne podatke o
poslodavcu i uslovima rada.

Ukoliko ponuda za posao zvuči previše dobro da bi bila
istinita, vjerovatno i nije!

Izbjegavajte oglase tipa: „potrebno veći broj radnika za
velike kompanije“, „hitno potrebni radnici“, „izuzetna mogućnost za zaradu“, oglase u
kojima se traže nizak stepen kvalifikacija i iskustva, a obećava se visoka zarada,
neprofesionalno napisane oglase u kojima ima slovnih i gramatičkih grešaka i sl. Proces
traženja kvalitetnih radnika i zapošljavanje nije ni kratak ni brz, a još ako se radi o
zapošljavanju i unostranstvu treba dodati vrijeme potrebno za provjeru i regulisanje
dokumentacije, pribavljanje vize i radne dozvole. Lica koja posreduju pri zapošljavanju
treba da imaju iskustvo, znanje i da su obučeni kako bi na pravi način izvršili
predselekciju kandidata i preporučili poslodavcu koga da zaposli. Poslodavac vrlo
rijetko odluku o izboru kandidata prepušta nekom drugom, već od prijavljenih i
predselektovanih kandidata, putem intervjua uz priložene biografije, motivaciona pisma i
reference bira kandidate koji su, po njegovom mišljenju, najbolji. Zato i treba
izbjegavati ponude gdje se odmah obećava posao samo na osnovu radne biografije, bez
prethodnih intervjua ili provjere znanja i sposobnosti.

Prije prihvatanja ponude za posao potrebno je provjeriti i
agenciju i poslodavca. Putem interneta treba potražiti zvanični sajt i agencija i
poslodavaca. Pogledati da li na zvaničnoj prezentaciji poslodavca postoji informacija o
slobodnim radnim mjestima koja se nude i stupiti u kontakt direktno sa poslodavcem i
provjeriti oglas. Za ovu komunikaciju bi dobro bilo da se koristi fiksni broj telefona.
Takođe, ukoliko neka osoba stupi u kontakt sa vama i predstavi se kao zaposleni u toj
kompaniji, na sajtu treba provjeriti da li postoji neki dokaz da je osoba zaposlena u
toj firmi. Može se desiti da firma postoji i regularno posluje, ali da pojedinci
pokušaju da je  zloupotrijebe. Ozbiljna preduzeća imaju adresu elektronske pošte na
svom domenu. Ukoliko neko dostavi e-mail sa domenom na nekom od globalnih servisa
(Gmail, yahoo, mail.ru…) to može biti znak da nešto nije u redu. Obavezno u internet
pretraživače unijeti nazive agencije, poslodavca, podatke kontakt osobe kako bi se
vidjelo kakva su iskustva lica koja su prethodno koristila njihove usluge i generalne
reference. Takođe, može se provjeriti i sam sajt – ko je vlasnik domena i ko je IP
korisnik. Postojanje i reference poslodavca ili posrednika se mogu provjeriti i putem
medija, udruženja poslodavaca i privredne komore u toj državi. Za provjeru referenci
obavezno koristiti društvene mreže i internet forume. Ukoliko je priložena fotografija
kontakt osobe, iskoristiti google pretraživač za provjeru fotografija.

Obratiti pažnju i na uslove koji kandidati treba da ispune
kako bi zasnovali radni odnos. Najčešća pitanja se postavljaju vezano za znanje jezika
zemlje. Ukoliko posao zahtijeva direktnu komunikaciju sa strankama/klijentima sa tog
govornog područja, zahtijeva će se znanje jezika države u koju se putuje. Velike
multinacionalne kompanije često koriste engleski jezik kao službeni jezik i za rad u
njima je često dovoljno samo znanje tog jezika. Voditi računa o tome da li se kao uslov
postavlja znanje jezika domicilne države i ako to nije uslov, da li je logično, odnosno,
opravdano nepostavljanje tog uslova.

Prilikom zapošljavanja u određenim profesijama (tzv.
regulisane profesije) potrebno je prvo izvršiti nostrifikaciju crnogorske diplome.
Nostrifikacija diplome je često i preduslov za zaposlenje, dobijanja radne dozvole i
vize. Kao preduslov se postavlja određeni nivo znanja jezika. Ovdje se kao primjer može
navesti SR Njemačka gdje je preduslov podnošenja nostrifikacije diplome iz medicinske
grupe zanimanja (bez obzira da li se radi o doktorima, medicinskim sestrama ili
tehničarima) znanje njemačkog jezika stepena B1. Uslov za zapošljavanje je da se stekne
znanje njemačkog jezika u stepenu B2. Ne priznaju se diplome svih crnogorskih škola
stranih jezika, već se moraju polagati ispiti iz tog jezika u skladu sa standardima koje
propisuje svaka država ponaosob.

Državljanima Crne Gore je potrebna radna viza i/ili radna
dozvola. Radna viza se vadi lično u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) koji
se nalaze u Podgorici. Pojedine države nemaju DKP u Crnoj Gori i tada je potrebno otići
u neku zemlju u okruženju gdje se nalazi DKP nadležan i za našu državu. Apliciranje za
vizu se vrši lično! Zato izbjegavajte oglase gdje vam se nudi da posrednik obezbjedi
vizu umjesto vas za određeni novčani iznos. Vrlo često u takvim slučajevima „posrednici“
prevare kandidate za iznos novca za „vizu“ i nestanu bez traga. Takođe, ne postoje
„grupne radne vize“! Na sajtovima DKP-a postoje precizna uputstva na našem jeziku koja
je procedura vađenja radnih viza, koji su preduslovi za njihovo dobijanje i cijena viza.
Takođe, i lično se mogu kontaktirati kako bi se provjerilo da li oni imaju informacije o
sigurnosti zapošljavanja preko određenih posrednika ili poslodavaca. Pasoš i ostala
dokumenta davati na uvid samo službenim licima! Nikada ne slati original ili skenirana
dokumenta (pasoši, vize, diplome…) agencijama i poslodavcima za koje nijeste sigurni,
jer ta dokumenta mogu biti predmet zloupotrebe

Važno je i napomenuti da se za vizu aplicira iz Crne Gore.
Izuzetak je kada neko već posjeduje radnu vizu za duži period. Zato ne treba povjerovati
oglasima koji nude prevoz, smještaj i posredovanje na licu mjesta, a po zasnivanju
radnog odnosa da će se aplicirati za vizu.

Tražioci azila su lica koja zbog straha od progona u
sopstvenoj zemlji traže utočište u drugoj državi. Crna Gora ima status zemlje sigurnog
porijekla. Iz tog razloga, licima koja dolaze iz zemalja sa ovim statusom biće odbijen
zahtjev za azil i deportovaće se u zemlju iz koje dolaze. Njihova imena stavljaju se na
„crnu listu“, što sa sobom povlači probleme prilikom sljedećeg apliciranja za vizu i
putovanja u inostranstvo. Ista situacija će biti i sa licima za koja se utvrde da
nelegalno borave i da rade „na crno“.

Prilikom odlaska u inostranstvo bi treba skenirati pasoš i
vize i ostaviti ih kod porodice ili prijatelja u Crnoj Gori. Takođe, skenirana dokumenta
se mogu poslati i na pouzdanu e-mail adresu.

Radno zakonodavstvo, sistem socijalnog i zdravstvenog
osiguranja razlikuje se od države do države. Zato je potrebno prije odlaska na rad u
inostranstvo prikupiti informacije o zakonskoj regulativi države u koju se ide. Dobro je
raspitati se i o uslovima života i rada u toj državi i cijenama osnovnih životnih
potrepština, kao i cijenama iznajmljivanja stanova, kako bi se troškovi života mogli
uporediti sa platom koja se nudi. Za ovu svrhu se može koristiti sajt EUROSTAT-a (Zavod
za statistiku EU).

Ugovor o radu reguliše međusobna prava i obaveze i
zaposlenog i poslodavca. Ne treba pristajati na bilo kakve usmene dogovore, već ugovor o
radu sklapati isključivo u pisanoj formi, potpisan od strane poslodavca/agencije.
Ukoliko ne poznajete dobro jezik zemlje u koju idete, obavezno tražiti ugovor i na
crnogorskom jeziku i obavezno dati ovlašćenom prevodiocu koji će potvrditi istovjetnost
ugovora. Oba ugovora moraju biti potpisana i ovjerena od strane poslodavca i zaposlenog.
Poželjno bi bilo napraviti kopije oba primjerka ugovora, ovjeriti ih i jednu od kopija
ostaviti u Crnoj Gori kod porodice ili prijatelja.

U ugovoru o radu treba definisati sve bitne elemente:
visinu zarade – precizno razgraničiti da li je ugovoru navedena bruto ili neto plata i
na čiji teret padaju troškovi plaćanja poreza, doprinosa, socijalnog i zdravstvenog
osiguranja, radno vrijeme (na dnevnom, mjesečnom, godišnjem nivou), gdje se obavlja rad
(ukoliko potreba posla zahtjeva rad van mjesta prebivališta ko snosi troškove prevoza i
boravka van tog mjesta), godišnji odmor, naziv i sjedište poslodavca, da li je
obezbijeđen smještaj, na koje se radno mjesto zaposleni raspoređuje, na koje vrijeme se
sklapa ugovor o radu, da li je predviđen probni rad, prava i obaveze u slučaju
jednostranog raskida ugovora, uslovi rada, zaštita na radu i sl. Potrebno je i, u
pisanoj formi, definisati ko snosi troškove prevoza do zemlje u koju se putuje, na čiji
teret padaju troškovi putovanja/smještaja u slučaju jednostranog raskida ugovora ili
nezasnivanja radnog odnosa po isteku probnog rada.

Kada je u pitanju satnica, odnosno, mjesečna zarada, u
većini zemalja (posebno države EU) se ne smije ponuditi manja zarada strancu nego što je
zagarantovana zarada domaćim radnicima koji imaju isti stepen obrazovanja, radno
iskustvo, dodatna znanja… Ista situacija je i  kada su i pitanju radno vrijeme,
zaštita na radu i drugi uslovi rada. Pored opšteg kolektivnog ugovora, postoje i granski
kolektivni ugovori koji definišu minimalnu satnicu i uslove rada za zanimanja u okviru
pojedinih profesija i ne smiju se zaključiti ugovori o radu koji predviđaju nepovoljnije
uslove rada od propisanih opštim i granskim kolektivnim ugovorima bez obzira da li se
radi o domaćem ili stranom radniku. Prema tome, ukoliko vam neko ponudi ovakav ugovor o
radu uz obrazloženje da ste strani radnik, vjerovatno se radi o  pokušaju prevare,
zloupotrebi ili radu „na crno“.

Kod zdravstvenog osiguranja, precizirati šta sve pokriva
dato osiguranje tj. da li je u pitanju samo osnovno zdravstveno osiguranje i kako
zaposleni može sam dodatno plaćati za dopunsko osiguranje. Ista situacija je i sa
osiguranjem od nesrećnih slučajeva ili smrti.

Posebno treba obratiti pažnju da li prilikom sklapanja i
potpisivanja ugovora nema skrivenih troškova. Na primjer, ukoliko zaposleni sam plaća
troškove smještaja i ishrane koje poslodavac obezbjeđuje ili u ugovoru stoji da će se
zaposlenom od zarade odbiti ovi troškovi, obavezno definisati tačan iznos tih naknada,
posebno ako je mjesto rada takvo da se ne može naći neki drugi adekvatan smještaj ili se
zaposleni obavezao da koristi usluge smještaja i ishrane u organizaciji poslodavca.

Slična situacija se može desiti i kada poslodavac nudi
zaposlenima kurseve jezika. U principu, te obuke bi treba da budu besplatne ili da se
naplaćuju po simboličnoj cijeni. Zato i  cijena ovih obuka se mora precizno
definisati.

Prije odlaska na rad u inostranstvo, obavezno obezbjediti
kontakte ambasade ili konzulata Crne Gore u toj zemlji. Neophodno je da sa članovima
porodice i prijateljima dogovorite način i redovnost održavanja kontakata (najsigurniji
je video poziv) i da im ostavite adresu smještaja, kontakte poslodavaca i agencije.

Na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nalaze se
internet adrese na kojima se mogu naći osnovne informacije o slobodnim radnim mjestima,
uslovima života i rada, institucijama koje pružaju podršku imigrantima, adrese
ministarstava i DKP.

Internet vodič za zapošljavanje u inostranstvu

Informacije o slobodnim radnim mjestima u inostranstvu se mogu naći putem sljedećih
izvora:

• Nacionalne službe za zapošljavanje – informacije o slobodnim radnim mjestima, ponudi
  i tražnji radne snage, pratični savjeti i vodiči za apliciranje za posao, pisanje
  radne biografije, kontakti, linkovi ka drugim institucijama. Usluge nacionalnih
  službi su besplatne;
• EURES portal – Evropski portal radne mobilnosti. Sadrži osnovne informacije o radnim
  migracijama, informacije o slobodnim radnim mjestima, uslovima života i rada. Pored
  zemalja EU, obuhvata i Norvešku, Island i Švajcarsku;
• Privatne agencije za zapošljavanje (domaće ili strane) – privatne agencije koje
  obavljaju poslove posredovanja pri zapošljavanju i zato uzimaju određenu naknadu
  (ili od poslodavaca ili od tražilaca posla). Preduslov za obavljanje poslova
  posredovanja pri zapošljavanju u Crnoj Gori je da agencija ima licencu Ministarstva
  rada i socijalnog staranja CG za obavljanje ove vrste djelatnosti;
• Sajtovi za traženje posla;
• Direktno kod poslodavaca – najveći broj poslodavaca na svojim internet stranicama
  ima odjeljak vezan za mogućnost zapošljavanja u toj kompaniji – najčešće u odjeljku
  Tu se mogu naći informacije o slobodnim radnim mjestima, zapošljavanju i
  napredovanju, tražnji za radnom snagom, kao i adresa na koju se može poslati CV, bez
  obzira da li trenutno postoji neka otvorena pozicija.

Prije zasnivanja radnog odnosa u inostranstvu potrebno je informisati se i o:

• viznom režimu i radnim dozvolama,
• obrazovnom sistemu i sistemu priznavanju već stečenih diploma i znanja, mogućnostima
  dodatne obuke i obrazovanja,
• radnom zakonodavstvu, sistemu socijalnog i zdravstvenog osiguranja,
• uslovima života i rada u toj državi, cijenama osnovnih životnih potrepština,
  cijenama iznajmljivanja stanova,
• institucijama i organizacijama koje pomažu imigrantima da se brže i lakše
  integrišu.

Kao pomoć pri traženju ovih informacija može se
koristiti

INTERNET VODIČ ZA ZAPOŠLJAVANJE U INOSTRANSTVU

Vodič sadrži linkove ka glavnim institucijama,
organizacijama, portalima koji se bave ili pružaju informacije o zapošljavanju, životu i
radu u većini država Evropskog ekonomskog prostora, zemljama bivše Jugoslavije, SAD-u,
Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, zemljama Golfskog zaliva, Albaniji.

INTERNET VODIČ ZA ZAPOŠLJAVANJE U INOSTRANSTVU možete
preuzeti ovdje.

SR Njemačka

Detaljan rezime izmjena njemačkog zakona o radnoj
imigraciji možete pronaći na navedenom linku:

https://www.make-it-in-germany.com/en/visa-residence/skilled-immigration-act

Molim Vas da obratite pažnju da su ovo najnovije informacije i da ima izmjena u odnosu na
prethodne informacije na našem sajtu.

Trenutno imate dvije mogućnosti da uđete u SR Njemačku u cilju
zapošljavanja:

1. Na državljane Crne Gore se primjenjuje takozvana
„Regulativa za Zapadni Balkan“ (Regulativa se primjenjuje i na državljane Albanije,
Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Srbije). Bilo je planirano je da regulativa
važi do kraja 2020. godine., i od 1. januara 2021. u Njemačkoj je stupio na snagu propis
koji se nastavlja na već postojeću Regulativu. Na taj način je Savezna vlada stvorila
privilegovan pristup njemačkom tržištu rada za građane Albanije, Bosne i Hercegovine,
Kosova, Crne Gore, sjeverne Makedonije i Srbije i nakon 2020. godine. Ovo se i dalje
odnosi na bilo koju vrstu zapošljavanja – bez obzira na to da li je kvalifikacija
profesije u Njemačkoj priznata ili nije.

Preduslov za dodjelu vize je i dalje
saglasnost/dozvola Savezne agencije za zapošljavanje. Do 25.000 odobrenja za zaposlenje
u Njemačkoj je zakonski u kalendarskoj godini moguće. Taj broj otprilike odgovara broju
viza u ovoj kategoriji izdatih u 2019. godini.

Nastavak ovog propisa primjenjivaće se do kraja 2023.
godine. Podnošenje zahtjeva prvi put je moguće isključivo kod nadležnog njemačkog
diplomatskog predstavništva /njemačkoj ambasadi u jednoj od šest pomenutih zemalja. To
znači da samo podnosioci zahtjeva koji imaju uobičajeno prebivalište/stalni boravak u
nekoj od ovih zemalja imaju pravo da podnesu zahtjev. Kao i do sada, Federalna agencija
za zapošljavanje može dati svoj pristanak za zaposlenje samo ako podnosilac zahtjeva za
vizu 24 mjeseca prije podnošenja zahtjeva nije imao primanja prema Zakonu o izdvajanjima
(pomoći) za azilante.

Detaljne informacije o Regulativi možete naći u brošuri
„Život i rad u Njemačkoj“ koja je dostupna na crnogorskom-srpskom/bosanskom/hrvatskom/ i
albanskom jeziku na sajtu Zavoda (u nastavku teksta).

Više informacija o izmjeni važenja propisa o
zapošljavanju za zemlje zapadnog Balkana možete naći na sajtu njemačke ambasade:
https://podgorica.diplo.de/me-mne/service/visa-einreise/-/2424730

2. U martu 2020. je stupio na snagu „Akt o kvalifikovanoj
imigraciji“. Po ovom aktu vam je poptrebna ponuda za posao i nostrifikacija vaše
diplome.

Pod određenim uslovima, možete ući u Njemačku tj.
aplicirati za vizu u svrhu traženja posla.

I u jednom i u drugom slučaju, morate imati kvalifikaciju
koja je priznata od strane nadležnog tijela u Njemačkoj tj. treba da nostrifikujete Vašu
diplomu, što možete uraditi i iz inostranstva. Više informacija o proceduri priznavanja
kvalifikacija i nadležnim institucijama možete naći na sajtu: www.anerkennung-in-deutschland.de/html/en/.

Ukoliko Vaša kvalifikacija nije u potpunosti priznata,
imate mogućnost da se prijavite na programe obuke u cilju sticanja dodatnih referenci
kako bi kvalifikacija bila u potpunosti priznata.  

Takođe, kreirana je i nova procedura – „Ubrzana procedura
za kvalifikovane profesionalce“ (»beschleunigtes Fachkräfteverfahren« – »Expedited
procedure for qualified professionals«) – po kojoj Vaš budući poslodavac iz Njemačke
može inicirati proceduru kod nadležne institucije po posebnoj taksi. Procedura je
povezana sa skraćenjem vremena rada nadležnih institucija, uključujući i vizna
odjeljenja.

Više informacija o  „Aktu o kvalifikovanoj
imigraciji“ možete naći na sajtu:

www.make-it-in-germany.com/en/visa/kinds-of-visa/work/skilled-immigration-act/

Informacije o viznom režimu i pratećim procedurama možete
dobiti od strane Ambasade SR Njemačke u Podgorici.

• OSNOVNE INFORMACIJE O ŽIVOTU I RADU U NJEMAČKOJ
• BROŠURA – ŽIVOT I RAD U NJEMAČKOJ – crnogorski –
  srpski/bosanski/hrvatski jezik
• BROŠURA – ŽIVOT I RAD U NJEMAČKOJ – albanski jezik
• INFORMATIVNI PORTALI ZA PRIZNAVANJE KVALIFIKACIJA NJEMAČKA
• PRIZNAVANJE INOSTRANIH DIPLOMA NJEMAČKA
• POREZI I DOPRINOSI U NJEMAČKOJ I PRIMJER
  OBRAČUNA
• PREZENTACIJA – ŽIVOT I RAD U NJEMAČKOJ
• PREZENTACIJA – SAVJETI PRILIKOM ZAPOŠLJAVANJA U
  NJEMAČKOJ

Kompas Podunavlja

• PLATFORMA DANUBE COMPASS