Predstavljeni rezultati istraživanja Anketa poslodavaca 2014/2015.

06/10/2015

Nacionalna služba zapošljavanja, kao redovnu aktivnost, još od 2003. godine, sprovodi ovo istraživanje, u cilju unapređenja koordinacije između aktera tržišta rada.Istraživanje je zasnovano na prikupljanju informacija od poslodavaca o iskustvima sa zapošljavanjem, prethodnoj zaposlenosti, kao i o budućim planovima i potrebama. Rezultati Ankete služe kao osnova za oblikovanje, unapređivanje i usmjeravanje usluga posredovanja na tržištu rada i mjera aktivne politike zapošljavanja.

Anketiran je uzorak od 716 poslodavaca iz realnog sektora, koji zapošljavaju oko 30.000 radnika. Uzorak predstavlja tri odsto aktivnih poslodavaca i 17,5 odsto ukupno registrovane zaposlenosti. Obuhvaćene su sve opštine u Crnoj Gori.Rezultati Ankete pokazuju optimizam poslodavaca u pogledu procjene budućih  privrednih  aktivnosti, razvoja biznisa i povećanja broja zaposlenih.
Od ukupnog broja zaposlenih, obuhvaćenih uzorkom, njih 76,5 odsto je angažovano na neodređeno, a 21,7 posto na određeno vrijeme, što je povoljnije u odnosu na  prosjek svih zaposlenih u Crnoj Gore, s obzirom da je prema Anketi o radnoj snazi (IV kvartal 2014. godine) učešće rada na neodređeno vrijeme bilo 71,6 odsto, a na određeno 28,4 procenta.Obim zapošljavanja kod anketiranih preduzeća u 2014. godini od 5.727 je, u odnosu na broj zaposlenih (19%), približan nivou ostvarenog prosjeka zapošljavanja u Crnoj Gori (21%).

Anketirani poslodavci su gotovo u potpunosti popunili prijavljena slobodna radna mjesta u 2014. odnosno, samo je 2,3% ili 213 ostalo nepopunjeno. Kao razlog nepopunjavanja slobodnih radnih mjesta najčešće se navodi nedostatak traženih znanja i vještina kandidata, ili da nijesu imali odgovarajuće radno iskustvo, dok su od manjeg značaja bili razlozi vezani za uslove rada ili ponuđeni iznos zarade.

Izjašnjavanja poslodavaca o perspektivi svog biznisa su optimistična, posebno što je  njih 248 ili 34,6% izjavilo da očekuje rast biznisa, a samo 30 ili 4,1 % njegovo smanjenje, dok je umjeren broj onih koji očekuju stagnaciju, odnosno, održavanje postojećeg nivoa biznisa (132 ili 18,4%).Od  ukupno 716 anketiranih poslodavaca, njih  474  ili 66,2%  je u 2014. ostvarivalo neki od vidova saradnje sa Zavodom. Poslodavci su relativno visoko ocijenili značaj ostvarivanja određenih benefita u ostvarivanju potreba za radnom snagom.

Kada su u pitanju očekivanja u pogledu zapošljavanja poslodavci su, zbog niza nepoznanica, dosta oprezni. Njih 26,5%, koji su dali odgovore na ova pitanja, očekuje povećanje zapošljavanje, 38% ne očekuje njegovu promjenu, dok 20,1% očekuje određeno smanjenje  zapošljavanja. Poslodavci smatraju da najveći uticaj na zapošljavanje imaju elementi širenja ili gubitka tržišta i prisutnost, obima i strukture državnih podsticaja i olakšica.Jedna od osnovnih karakteristika  kretanja na tržištu  rada u prethodnih nekoliko godina je znatno smanjenje tražnje radne snage, u odnosu na period visoko ostvarivanog privrednog rasta (tražnja je u tom periodu bila za oko 40% veća u odnosu na prijavljenu u periodu krize). Činjenica da je tražnja za nekvalifikovanom radnom snagom veća od ponude i da raste njeno učešće u ukupnom zapošljavanju ukazuje na to da se u otežanijim uslovima poslovanja, češće traži i zapošljava niže plaćena nekvalifikovana radna snaga.

Realizacija Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem u velikoj mjeri je uticala i na tražnju za visokoobrazovanim kadrom.Tako je u 2013. godini ova  tražnja bila za čak  54,3% (4.505 : 9.581) niža u odnosu na 2012. đok je u 2014. veća 34%  u odnosu na 2013. ali je ona i dalje znatno niža od tražnje iskazivane prije početka Programa. To nameće zaključak da su poslodavci, dobrim   dijelom, zadovoljili potrebe za visokoškolcima njihovim angažovanjem kroz Program.

Tržište rada u Crnoj Gori karakteriše i veliki obim zapošljavanja stranaca. Zavod je u 2014. izdao 23.061 dozvolu za rad i zapošljavanje stranaca.Ukupno prijavljena tražnja u Crnoj Gori u oko 60%  slučajeva zadovoljava se zapošljavanjem strane radne snage.

CLanak3

Obim i struktura ponude i zapošljavanja (domaće i strane) radne snage ukazuje na to da se kod nekih djelatnosti realno može zapošljavati veći obim domaće u odnosu na stranu radnu snagu (trgovina, ugostiteljstvo, usluge itd.), dok se to u nekim može ostvariti u manjem obimu, s obzirom na iskazani deficit u određenim zanimanjima (građevinarstvo).Ukoliko bi supstitucija zapošljavanja domaće stranom radnom snagom bila, prosječno, na oko 20% (od ukupno ostvarenog zapošljavanja stranaca u 2014.), što bi se, kroz selektivno utvrđivanje kvota, moglo   ostvariti, uticalo bi na povećanje zapošljavanja domaće radne snage, po tom osnovu, za oko 5.000 lica. To bi  u krajnjem značilo i promjenu odnosa u zapošljavanju domaće i strane snage,   odnosno zamjenu strane domaćom radnom snagom.

Da je navedena procjena realno ostvarljiva govore podaci o obimu i strukturi ponude i zapošljavanja domaće radne  snage na  primjeru samo dvije grupe zanimanja.  Ponuda trgovaca i ugostitelja II, III i IV SSS u 2014. godini je bila oko10.000, tražnja od oko 7.500, ali je zapošljavanje bilo svega oko 3.000, što znači da se razlika između tražnje i zapošljavanja (oko   4.000),  u većoj mjeri, zadovoljavala, umjesto domaćom, zapošljavanjem strane radne snage.

U ukupnom sezonskom zapošljavanju najviše učešće imaju: djelatnosti usluga smještaja i ishrane – 1.813  ili 37,9%,  trgovina 953 ili 19,5% i građevinarstvo 564 ili 11,5%, odnosno, na ove tri djelatnosti se odnosi 69,0% (3.375 sezonaca) dok je kod ostalih djelatnosti to nominalno znatno niže. Od ukupnog broja sezonski radno angažovanih stranaca na navedene tri djelatnosti se odnosi 73,6%.

Anketa poslodavaca doprinosi boljem sagledavanju glavnih činjenica i suštinskih problema tržišta rada u Crnoj Gori. Osim Zavodu, radi planiranja i realizacije  mjera aktivne politike zapošljavanja, Anketa je namijenjena: Vladi, nadležnim ministarstvima, učenicima i roditeljima, obrazovnim institucijama, organizatorima obrazovanja i obuke, poslodavcima, sindikatima…