U Crnoj Gori već duže vrijeme prisutan je trend rasta broja zaposlenih i snižavanje stope registrovane nezaposlenosti prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje na evidenciji je 37.790 nezaposlenih, a stopa registrovane nezaposlenosti je 16,2 odsto, dva procenta niža nego prošle godine. Sprovodeći brojne programe i mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike Ministarstva rada i socijalnog staranja, cilj Zavoda je, kazao je u intervjuu Pobjedi direktor ove ustanove Suljo Mustafić, da pomažu i što više podstiču zapošljavanje, posebno onih iz kategorije teže zapošljivih.

POBJEDA: Kako komentarišete pad stope nezaposlenosti, je li mogla biti niža?

MUSTAFIĆ: Postignutim rezultatima u 2019. godini smo prilično zadovoljni. U dijelu posredovanja za sezonsko zapošljavanje smo premašili plan i doprinijeli većem angažovanju domaćih radnika na sezonskim poslovima. Realizovali smo sve programe predviđene akcionim planom zapošljavanja i programom rada i povećali zapošljivost. Nezaposlene osobe, uz posredovanje Zavoda, u minulih 12 mjeseci sticale su nova znanja i vještine koje se traže na tržištu rada. Istovremeno, poslodavci su dobijali radnike obučene za izazove sa kojima se suočavaju. Vjerujem da će kapaciteti privrede, zainteresovanost poslodavaca, bolje plate i otvaranje novih radnih mjesta, u mjesecima pred nama, učiniti da zaposlenost bude još veća, odnosno d a stopa registrovane nezaposlenosti bude značajnije niža. Tu prije svega mislim na činjenicu da uvijek u prvoj polovini godine stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja, odnosno zbog turističke sezone kao i drugih mjera Zavoda.

POBJEDA: Otvaranje novih radnih mjesta jedan je od glavnih ciljeva i za 2020. godinu, kroz koje programe?

MUSTAFIĆ: Apsolutno. Podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranje novih radnih mjesta ostaju prioriteti Zavoda i u godini pred nama. Prema svim izazovima, u skladu sa svojim mogućnostima, Zavod će se kao i do sada odnositi krajnje odgovorno i profesionalno. Za poslodavce koji imaju potrebu za zapošljavanjem novih radnika, Zavod će i ubuduće finansijski učestvovati u troškovima obuke nezaposlenih, za konkretna radna mjesta. Budući daje tržište rada dinamično, odnosno da se zahtjevi poslodavaca konstantno mijenjaju, nastojaćemo da aktivne mjere prilagodimo prema njihovim identifikovanim potrebama. Nastojaćemo da ažurnije nego do sada, brže i efikasnije odgovaramo na njihove zahtjeve. Svjedoci smo da se u manje razvijenim sredinama sve teže dolazi do posla, jer je izražena loša ekonomska situacija, nedostatak visokoobrazovnih ustanova, ali i odsustvo investicija. U namjeri da ovom evidentnom problemu pristupi na pravi način Zavod je i prošle godine pokazao da itekako vodi računa o stimulaciji regionalnog razvoja. U programima aktivne politike zapošljavanja, sa više od 50 odsto su učestvovali nezaposleni iz sjevernog regiona. Tako će biti i ubuduće. Nastojaćemo da nezaposlenim osobama sa sjevera, učešćem u programima, omogućimo sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada. Od potrebe privrede i otvaranja novih radnih mjesta zavisiće i obim njihovog zapošljavanja. Prioriteti Zavoda, prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama i dalje će biti mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjedenja porodice i osobe sa invaliditetom.

POBJEDA: Zavod je, tokom cijele godine, intenzivno komunicirao sa poslodavcima kako bi identifikovao kadrovske potrebe. Prioritet ste dali poslodavcima koji su godinama zapošljavali pretežno strance. Ima li pomaka?

MUSTAFIĆ: Godinama bilježimo primjedbe sa obje strane. Naše ankete pokazuju da se radnici koji se vrate sa sezonskih poslova češće žale na loše uslove rada pa tek onda na niske plate i prekovremeni rad. Sa druge strane, prigovori poslodavacaseuglavnomodnose na činjenicu da domaćim radnicima nedostaju praktična znanja i vještine. Mobilni timovi Zavoda su, od samog početka godine, pregovarali sa poslodavcima u dijelu poboljšanja uslova rada. Omogućili smo im i neposredan kontakt sa nezaposlenima na mini sajmovima zapošljavanja. Taj vid posredovanja se pokazao veoma dobrim i upravo tu su dogovoreni brojni radni angažmani. Sa takvom praksom nastavljamo i ubuduće. Poslodavci da pokušaju da zadrže najbolje i najkvalitetnije radnike i to većim platama, boljim uslovima rada i beneficijama. Istovremeno, Zavod će kroz svoje programe aktivne politike zapošljavanja sve nezaposlene koji su zainteresovani za sticanje dodatnih znanja i vještina na vrijeme obučiti. Od većeg zapošljavanja domaćih radnika svi mogu imati koristi. Intenzivnijim zajedničkim aktivnostima sredstva ćemo usmjeravati u one programe koji doprinose smanjivanju deficita određenih zanimanja i boljoj zapošljivosti lica sa evidencije nezaposlenih.

POBJEDA: Novi Zakon o radu je usvojen. Smatrate li da će njime biti poboljšan položaj radnika?

MUSTAFIĆ: Donio je novine, prevashodno kada su u pitanju prava zaposlenih i mislim da će položaj radnika biti poboljšan. Prije svega tu su odredbe koje se odnose na produžetak trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme, trajanje radnog vremena, obavezno korišćenje godišnjeg odmora, nemogućnost zaključivanja blanko ugovora o radu i zaštita žena.

POBJEDA: Koliko će se ovaj zakon izboriti protiv “rada na crno”?

MUSTAFIĆ: Obezbjeđuje Zakon i efikasnije suzbijanje sive ekonomije. Vjerujem da će predložena rješenja biti dobra osnova za sprečavanje “rada na crno“, te da će njegova dosljedna primjena biti od velikog značaja u borbi protiv ove pojave na tržištu rada. Zavod za zapošljavanje i do sada je, kroz programe aktivne politike zapošljavanja, dao značajan doprinos u sprečavanju “rada na crno“. Vjerujem da će koordinirana aktivnost svih relevantnih institucija dovesti do boljih rezultata na ovom polju.

POBJEDA: Koji će biti Vaši najznačajniji projekti za 2020. godinu?

MUSTAFIĆ: Prioriteti su nam podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranju novih radnih mjesta, pretežno u manje razvijenim sredinama. U fokusu će biti i osposobljavanje nezaposlenih za deficitarna zanimanja, socijalna inkluzija ranjivih grupa i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Radi prilagođavanja zahtjevima tržišta Zavod će i ubuduće raditi na poboljšanju kvaliteta svojih besplatnih, usluga i njegovanja dobre saradnje sa poslodavcima. Budžetom za 2020. godinu u dijelu mjera i aktivnosti iz akcionog plana, koji sprovodi Zavod za zapošljavanje, opredijeljeno je 11,5 miliona eura, od kojih je osam miliona i 300.000 eura predviđeno za Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Tim sredstvima će, između ostalog, i ove godine biti finansirane grant šeme za podsticanje zapošljavanja lica sa invaliditetom čiji je cilj otvaranje novih radnih mjesta. Tri miliona eura, koliko je predviđeno za realizaciju programa i mjera aktivne politike zapošljavanja, omogućiće realizaciju programa za gotovo 2.000 nezaposlenih sa naše evidencije. Za otvaranje novih radnih mjesta u 2020. godini, po Inoviranom programu za kontinuirano stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva u Crnoj Gori, predviđeno je 200.000 eura. Biće podržane one biznis ideje koje sadrže novo zapošljavanje. Posebno ističem da su uslovi kreditiranja povoljniji od tržišnih, niže kamatne stope, duži grejs period i duži rok povraćaj a sredstava. Iznos sredstava koja se dodjeljuju su: 5.000 eura za otvaranje jednog novog radnog mjesta, 10.000 za otvaranje dva nova radna mjesta i 15.000 eura za otvaranje tri nova radna mjesta. Pravo da apliciraju za ovaj program imaju sva nezaposlena lica, preduzetnici i pravna lica. Osobe koje ne budu imale sredstva obezbjeđenja podržaćemo putem grantova za samozapošljavanje.

Za novo radno mjesto od tri do 7,5 hiljada

POBJEDA: Koji je najznačajniji projekat koji ćete realizovati ove godine?

MUSTAFIĆ: Nastavak realizacije “Programa grantova za samozapošljavanje” i objavljivanje drugog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, u okviru kojeg je predviđeno otvaranje između 130-140 novih preduzeća, jedan je od najznačajnijih projekata u ovoj godini. Iznos bespovratnih sredstava za otvaranje novog radnog mjesta je od tri do 7,5 hiljada eura. Pravo da apliciraju imaće svi nezaposleni sa evidencije Zavoda, koji su na birou šest mjeseci kontinuirano do dana objavljivanja poziva.

Zavod će i u 2020. nastojati da poboljša kvalitet besplatnih usluga kao i svih aktivnosti koje će posredno ili neposredno, nadam se, doprinijeti da se i narednih 12 mjeseci nastavi trend povećanja zaposlenosti građana sa evidencije, ali i ukupne zaposlenosti.

Mladima nedostaju praktične vještine

POBJEDA: Poslodavci često kažu da naši mladi ljudi nemaju potrebne vještine. Kako Vi to komentarišete?

MUSTAFIĆ: Naši mladi ljudi izlaze iz formalnog obrazovnog sistema sa veoma dobrim, sveobuhvatnim teorijskim znanjima, ali im nedostaju praktična, upotrebljiva znanja i vještine. Upravo zbog toga se naš obrazovni sistem mijenja. U stručnim školama povećava se obim praktične nastave. Na fakultetima se uvodi praktična nastava koja se ocjenjuje, odnosno praktični rad se tokom studiranja kreditno vrednuje. Uvođenje dualnog obrazovanja nudi realna očekivanja da će se kroz školovanje i rad u isto vrijeme obrazovati mladi ljudi sposobni da se prije uključe na tržište rada. Prepoznavši značaj sticanja praktičnih znanja u Crnoj Gori se već osmu godinu sprovodi Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem. Osnovni razlog za pokretanje tog Vladinog programa je pružanje podrške mladima sa visokim obrazovanjem i bez radnog iskustva da, kroz devetomjesečni proces osposobljavanja, steknu znanja i vještine za samostalno obavljanje posla, a povezivanjem sa poslodavcima da mogu lakše doći do zaposlenja.